Što je ukratko KOHEZIJSKA POLITIKA & EUROPA2020

Nova tj. reformirana  KOHEZIJSKA POLITIKA (pokrenuta 2010. g.) ključna je za provedbu strategije Europa 2020, a reforme su provedene da bi se zajamčilo pametno ulaganje sredstava iz njih. U možda najvećoj reformi tih fondova (ESI FONDOVA) pravila jamče da će se novac usmjeravati u prioritetna ulaganja u skladu s jasnom strategijom koja je dogovorena između zemalja članica i Europske komisije.

Prioriteti strategije Europa 2020.g. su pametan, održiv i uključiv (inkluzivan) rast ,što znači da će se u narednim godinama glavnina sredstava iz javnog proračuna EU ulagati u obrazovanje, istraživanje, inovacije (pametan rast), ekonomiju s niskom emisijom co2(održiv rast) , stvaranje radnih mjesta , smanjivanje siromaštva (uključiv rast).

Koliko će sredstava biti uloženo na razini EU?

Kohezijska politika će u razdoblju od 2014. do 2020. uložiti 351 milijardi eura u gradove i regije Europske unije:

• otprilike 63,4 milijardi eura (iz Kohezijskog fonda) bit će uloženo u prioritetne transeuropske pro-

metne veze i ključne infrastrukturne projekte zaštite okoliša;

• najmanje 26,7 milijarde eura financirat će ulaganja u gospodarstvo s niskim udjelom ugljika;

• najmanje 80,3 milijardi eura bit će dodijeljeno za ulaganja u sklopu Europskog socijalnog fonda.

Dakle kroz strategiju Europa 2020, koja se definira kao strategija za pametan, održiv i uključiv rast, izdvojena su tri prioriteta. Pametan bi se rast trebao ostvariti razvojem ekonomije utemeljene na znanju i inovacijama, a održiv rast temeljio bi se na promicanju ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, odnosno koja je zelenija i konkurentnija. Uključiv rast podrazumijeva podržavanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi društvenu i teritorijalnu povezanost. 

Slikovni prikaz pogledajte na infografici, a u prilogu preuzmite Strategiju Europa 2020.

Najveći izazov ženama poduzetnicama i dalje je financiranje: olakšajmo ženama da pokrenu i unaprijede vlastiti posao

Prvo dobre vijesti: 25% trgovačkih društava u većinskom je vlasništvu žena, dok su žene vlasnice 33% obrta, nije loše s obzirom je 2008. godine bilo tek 18% žena poduzetnica. Ukupno u Hrvatskoj “vlada” 50.000 poduzetnica, a trend je pozitivan, te se sve viša žena odlučuje na otvaranje vlastitog businessa.

Osim toga, podaci Europske unije pokazuju da se žene samozapošljavaju tri puta češće nego muškarci. Od 100 nezaposlenih pet je muškaraca i 15 žena koje će pokrenuti postao. O tome treba voditi računa jer bi poticanje samozapošljavanja žena u Hrvatskoj moglo dovesti do 20.000 novih radnih mjesta.

Međutim, žensko je poduzetništvo još uvijek opterećeno različitim preprekama, što onima koje muče i njihove muške kolege (nelikvidnost, težak pristup financijama, složen regulatorni okvir, siva ekonomija, općenito urušavanje gospodarstva), što onima specifičnim, povezanim općenito s karakteristikama ženskoga poduzetništva (nedovoljna podrška društva u organizaciji obiteljskog života, tradicionalna shvaćanja o ulozi žena, otežan pristup znanjima i vještinama).

Koje su mogućnosti otvorene za žene poduzetnice trenutno u Hrvatskoj, saznajte na susretu kojeg organizira Info Puls u srijedu, 21. siječnja 2014. Budući je broj mjesta ograničen prijavite se što prije.

Važno je znati da su žene emotivno izdržljivije i otpornije na frustracije kakve donosi suvremeno radno okružje. Posjeduju veću samokontrolu, nisu brzoplete i iskazuju veću stabilnost u stavovima. Žene vide problem dublje i logičnije s više analitike, te su u skladu s time njihove odluke sporije ali racionalnije i kvalitetnije. Nije naodmet podsjetiti da žene poduzetnice kreću u manje financijske poduhvate, manje riskiraju, ali su radna mjesta koja otvaraju žene poduzetnice trajnija i stabilnija. Karakteristično je da je u tvrtkama gdje su žene vlasnice bilo manje otpuštanja i da su djelatnici aktivnije uključeni u operativno rješavanje problema.

Ženama ne nedostaje hrabrosti i obrazovanja, ali žene su opreznije. Biti poduzetnica ne znači raditi osam sati na dan. To znači cjelodnevni angažman i zato je ženama potrebna velika podrška obitelji.

Poduzetnice posebno ističu potrebu jačeg umrežavanja žena na svim razinama te međusobnu razmjenu informacija i znanja. Naglašavaju kako poduzetnički pothvati žena zaslužuju potpore državnih, regionalnih i lokalnih vlasti, međunarodnih organizacija i projekata, te ih je potrebno posebno izdvojiti, pomagati im i mjeriti njihove učinke.

Ne zaboravimo i da Europska Unija prepoznaje veliki potencijal u ženama poduzetnicama. U priopćenju Europske komisije za Europski parlament, Vijeće, Europski gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija ''Akcijski plan za poduzetništvo 2020'', žene poduzetnice se posebno tretiraju te se kaže da ''žene (...) predstavljaju veliki poduzetnički potencijal u Europi. Kod uspostavljanja i pokretanja tvrtke, žene se suočavaju s više poteškoća od muškaraca, uglavnom u pristupu financijama, obuci, umrežavanju, i usklađivanju radnih i obiteljskih obveza. Potencijalne žene poduzetnice bi trebale biti svjesne programa poslovne podrške te raznih mogućnosti financiranja.'.'

Plan objave natječaja FZOEU za 2015.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je godišnji program raspisivanja javnih poziva i natječaja za 2015. godinu. Područja financiranja obuhvaćaju sufinanciranje energetskih pregleda sustava javne rasvjete, sufinanciranje izrade projektne dokumentacije, sufinanciranje projekata obnovljivih izvora energije u turističkom sektoru, sufinanciranje energetske obnove nestambenih zgrada ili sufinanciranje električnih, plug-ih hibridnih i hibridnih vozila za trgovačka društva i obrtnike.

Prihvatljive prijavitelje na natječaje i javne pozive su raznoliki kao i predmeti financiranja: jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, građani, trgovačka društva i obrtnici, hotelijeri, kampovi, apartmani i drugi turistički objekti itd.

Prvi natječaji/javni pozivi očekuju se već tijekom siječnja 2015. godine, a detaljnije kao iznosi i stope sufinanciranja, potrebna dokumentacije i ostali uvjeti biti će objavljeni po otvaranju natječaja.

Godišnji program objave natječaja za 2015. godinu možete preuzeti ovdje

IZVOR: http://www.fzoeu.hr/hrv/index.asp

Prva najava natječaja za poduzetnike za 2015.

Predzadnji dan 2014. godine konačno najava natječaja za poduzetnike: Ministar Maras najavio prvi poziv za privlačenje bespovratnih sredstava iz Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija” 2014.-2020. namijenjen malim i srednjim poduzetnicima za izgradnju proizvodnih kapaciteta i ulaganja u opremu.

MSP tj. mali i srednji poduzetnici će za opremanje ili izgradnju proizvodnih kapaciteta moći ostvariti poticaje od 500 000 do najviše 15 milijuna kuna. Sredstva će se dodjeljivati putem trajno otvorenih poziva na dostavu projektnih prijava odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava.

Bespovratna sredstva dodjeljuju se u svrhu podizanja konkurentnosti kroz investicije u nove i postojeće proizvodne kapacitete, ulaganja u suvremenu proizvodnu opremu, tehnologiju i nove proizvode, diversifikaciju i širenje poslovne djelatnosti, što će u konačnici omogućiti razvoj proizvoda i usluga, povećanje produktivnosti te povećanje broja zaposlenih i očuvanja postojećih radnih mjesta.

Očekuje se veliki interes za spomenuta sredstva pa je pretpostavka da će poticaji biti dodijeljeni već u 2015. godini. Osim 147 milijuna eura namijenjenih proizvodnji, poduzetnike u sljedećoj godini očekuje i oko 350 milijuna eura potpora za turizam, poduzetničku infrastrukturu, informatizaciju te povećanje kvalitete proizvoda.

Više informacija i prezentaciju o najavljenom natječaju za poduzetnike - pripadnike sektora malog gospodarstva, možete pronaći na linku http://minpo.hr/default.aspx?id=3064