Tuesday, March 24, 2015

Pitanja i odgovori iz Poduzetničkog impulsa 2015.

Poduzetnički impuls 2015. - Program poticanja poduzetništva i obrta – namijenjen je razvoju i povećanju konkurentnosti hrvatskih malih i srednjih poduzetnika. Kako smo već i pisali program ove godine iznosi 4,37 milijardi kuna, te će se ukupno 88 posto financirati sredstvima iz proračuna EU pa je i „najizdašniji program“od 2012. godine od kada se  počeo provoditi.
N a stranici HAMAG-BICRO-a  objavljena ukupno 93 pitanja vezano uz programe Jačanje konkurentnosti prerađivačke industrije  i  Jačanje konkurentnosti uslužnih djelatnosti
Poduzetničkog impulsa 2015., čiji se prijave zaprimaju od 30.03.2015. do 13.04.2015. godine.

Pitanja i pripadajući odgovori sortirani po slijedećim kategorijama:
Podnošenje prijave na javni poziv
Prihvatljivi podnositelji prijave
Postupak dodjele bespovratnih potpora
Broj zaposlenih podnositelja prijave
Djelatnost podnositelja prijave
Uvjeti za podnošenje prijave
Poduzetnik početnik – uvjeti za podnošenje prijave
Utvrđivanje partnerskih i povezanih subjekata s podnositeljem prijave
Obvezna dokumentacija i skupna izjava
Dodatni bodovi
Projektni prijedlog
Prihvatljivi troškovi i trošak osoblja
Namjenski utrošak dodijeljenih sredstava
Tablica proračuna projektnog prijedloga


Pogledajte niže navedene odgovore koje smo izdvojili, a komplet svih objavljenih možete preuzeti ovdje u pdf-u.

1. Kada mogu predati prijavu na Javne pozive objavljene na Vašim mrežnim stranicama?
Prijavu možete predati od 30.03.2015. do 13.04.2015. godine isključivo preporučenom poštanskom pošiljkom u zatvorenoj omotnici na adresu navedenu u točki 8. Javnog poziva.
2. Mogu li ponovno podnijeti prijavu u drugom krugu, ako sam odbijen ili odbačen u prvom krugu?
Podnošenje prijave na oba kruga objavljenog javnog poziva nije moguće.
3. Mogu li se prijaviti na Javne pozive ako nisam u sustavu PDV-a?
Gospodarski subjekt koji nije u sustavu PDV-a je prihvatljiv podnositelj prijave na sve Javne pozive.
4. Moje poduzeće bilo je u mirovanju, a ponovno sam ga aktivirao 2015. godine. Jesam li prihvatljiv prijavitelj? Ako niste ostvarili nikakve prihode/primitke u 2014. godini te niste imali najmanje prosječno jednog zaposlenog djelatnika u 2014. godini, tada ne zadovoljavate uvjete Javnog poziva.
5. Ulaze li u izračun broja zaposlenih i zaposlenici mojih partnerskih i povezanih poduzeća?
Izračun broja zaposlenih vrši se sukladno Preporuci Europske komisije 2003/361/EC od 6. svibnja 2003. godine, dakle u zbroj ulaze i podaci partnerskih i povezanih poduzeća.
Referentna godina je 2014., osim kod onih Podnositelja prijave koji prelaze granične vrijednosti broja zaposlenika ili financijskih rezultata. Veličina takvih Podnositelja prijave će se definirati sukladno vrijednostima tijekom dva uzastopna računovodstvena razdoblja.
Vodič kroz definiciju MSP-a možete pronaći OVDJE.
6. Ako imam registriranu djelatnost pripreme usluživanja hrane i pića, jesam li prihvatljiv prijavitelj na program Jačanje konkurentnosti uslužnih djelatnosti?
Jeste, neprihvatljiva je samo djelatnost i projektni prijedlog koji se odnosi na pripremu i usluživanje isključivo pića.
7. Prošle godine dodijeljena mi je bespovratna potpora u okviru Poduzetničkog impulsa za 2014. godinu. Projekt još uvijek nije završen, mogu li podnijeti prijavu na Javne pozive ove godine?
Projekt iz 2014. godine mora biti u cijelosti proveden, bespovratna potpora  u cijelosti opravdana i Završni izvještaj o provedbi projekta prihvaćen od strane HAMAG-BICRO-a da bi se mogla podnijeti prijava na Javne pozive u 2015. godini.
8. Mora li poduzetnik početnik poslovati s dobiti/dohotkom u 2014. godini?
Iznimno poduzetnici početnici ne moraju poslovati s dobiti/dohotkom u 2014. Godini
9. Za koja partnerska i povezana poduzeća moram dostaviti financijska izvješća s iskazanim brojem zaposlenih, ukupnim prihodima i ukupnom aktivom?
Za sva partnerska i povezana poduzeća koja su u sustavu prijave poreza na dohodak i za sva partnerska i povezana poduzeća koja su registrirana izvan Republike Hrvatske (potreban prijevod traženih podataka na hrvatski jezik).
10. Moram li za trošak plaće dostaviti platne liste?
Da, u fazi provjere proračuna bit će obvezno dostaviti platne liste za svakog člana tima za kojeg se traži sufinanciranje plaća. Bit će potrebno dostaviti životopise (obrazac Europass) i platne liste za prethodnih 6 mjeseci onih djelatnika za čije plaće se traži sufinanciranje u okviru projektnog prijedloga
11. U Javnom pozivu je navedeno da se dodatni bodovi dodjeljuju subjektima malog gospodarstva u vlasništvu žene poduzetnice najmanje godinu dana do dana objave Javnog poziva. Ja sam poduzetnica početnica i moje poduzeće je registrirano manje od godinu dana, mogu li ostvariti dodatne bodove? Možete, onim poslovnim subjektima koji su registrirani manje od godinu dana i u kojima nije bilo promjena u vlasničkoj strukturi od dana osnivanja (a koje se odnose na više od 50% vlasništvo žene) također će biti dodijeljeni dodatni bodovi u ovoj kategoriji.
12. Dobio sam potporu od HZZ-a, mogu li za istu namjenu tražiti bespovratna sredstva HAMAG-BICRO-a? Neće se prihvaćati projektni prijedlozi Podnositelja prijave koji su za istu namjenu i za iste aktivnosti dobili bespovratna sredstva iz drugih programa u okviru nacionalnog proračuna i drugih javnih izvora, javnih fondova Europske unije i izvan Europske unije.
13. Je li trošak nabavke broda prihvatljiv trošak?
Nabavka vozila i ostalih prijevoznih sredstava nije prihvatljiv trošak. Prihvatljiva su ona “vozila” koja su dio proizvodnog procesa i koja imaju funkciju radnog stroja (poput viličara). Sva ostala prijevozna sredstva, pa tako i ona koja služe u svrhu transporta, nisu prihvatljiv trošak.
14. Jesu li prihvatljivi troškovi koji su nastali u 2014. godini?
Svi troškovi nastali prije predaje prijave na Javni poziv nisu prihvatljivi troškovi.
15. Upisuju li se u Tablicu proračuna projektnog prijedloga cijene s uračunatim PDV-om ili cijene  bez PDV-a? S obzirom na to da trošak PDV-a nije prihvatljiv trošak, u Tablicu proračuna projektnog prijedloga upisuju se cijene bez PDV-a.





HBOR-ovi programi kreditiranja EU projekata

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) predstavila je u ovoj godini novousvojene kreditne programe namijenjene olakšanju i poticanju apsorpcije EU fondova od strane jedinica lokalne i regionalne samouprave , privatnog sektora te odprije za natječaje iz ruralnog razvoja, ribarstva i vinske omotnice.

HBOR omogućava zatvaranje cjelokupne financijske konstrukcije potrebne za provedbu projekta budući da se kreditom mogu financirati troškovi provedbe projekta kako prihvatljivi izdatci (dio projekta koji će se kandidirati za EU bespovratna sredstva ) tako i neprihvatljivi izdaci, odnosno izdaci koji čine dio projekta, a koje nije moguće uvrstiti kroz bespovratna sredstva. 
Zahtjev za odobrenje kreditnih sredstava po programima mogu podnijeti svi subjekti koji zadovoljavaju uvjete natječaja u okviru kojeg podnose zahtjev i to odmah nakon predaje natječajne dokumentacije nadležnoj agenciji. Preporuka je pak prethodno se konzultirati s bankom.

HBOR provodi ove programe na 2 načina: izravno ili putem poslovnih banaka* s rokom otplate do 14 godina , odnosno 15 godina ovisno o programu uz kamatnu stupu već od 3%.
Najniži iznos kredita je ograničen na 80.000,00 kn za privatni, a 100.000,00 kn za javni sektor, poček za privatni do 3 godine, a za javni sektor 5 godina.

Najviši iznos kredita nije ograničen, a ovisi o HBOR-ovim mogućnostima financiranja, namjeni ulaganja, visini darovnice, konkretnom investicijskom projektu, kreditnoj sposobnosti krajnjeg korisnika kredita te vrijednosti i kvaliteti ponuđenih instrumenata osiguranja.
Rok korištenja kredita je u pravilu do 18 mjeseci. Na opravdani zahtjev korisnika kredita može se odobriti i duži, odnosno kraći rok sukladno dinamici ulaganja.
Detaljnije informacije o programima kreditiranja mogu se dobiti putem telefona 01/4591-66 te putem e-maila:  euinfo@hbor.hr, više informacija za pojedini program kreditiranja na stranicama HBOR-a

U okviru ovih programa kreditiranja predviđena je mogućnosti izdavanja bankarske garancije za povrat predujma iz EU bespovratnih sredstava, i to za investitore koji će podnositi izravni zahtjev za kredit u HBOR i koji će nadležnom tijelu za provedbu EU fondova podnositi zahtjev za isplatu predujma. Zahtjev za izdavanje bankarske garancije s pripadajućom dokumentacijom dostavlja se u HBOR zajedno sa zahtjevom za kredit.

*Poslovne banke uključene u suradnju po Programu:
Erste & Steiermärkische Bank d.d., Rijeka
Hypo Alpe-Adria-Bank d.d., Zagreb
Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb

Zagrebačka banka d.d., Zagreb

Tuesday, February 24, 2015

Natječaji Ministarstva turizma - Konkurentnost turističkog gospodarstva

Ministarstvo turizma objavilo  23. veljače 2015. godine Javni poziv za kandidiranje projekata za dodjelu bespovratnih sredstava programa „Konkurentnost turističkog gospodarstva“.

Potpora je to ulaganjima u diversifikaciju ponude, internacionalizaciju poslovanja, održivi razvoj, inovativne i nove destinacijske turističke proizvode, korištenje novih IT i komunikacijskih tehnologija i sl., namijenjenim očuvanju radnih mjesta, novom zapošljavanju, rastu i razvoju turističkog gospodarstva.

Budžet od ukupno 24.194.000 kuna namijenjen je za sufinanciranje projekata razvoja malog i srednjeg poduzetništva, unapređenje ponude malih obiteljskih hotela, unapređenje obiteljskog smještaja te podizanje konkurentnosti hrvatskog turizma.
Potencijalni prijavitelji su subjekti malog gospodarstva (trgovačka društva izvan javnog sektora, obrti i zadruge), seljačka domaćinstva (OPG koje pruža ugostiteljske i/ili turističke usluge), fizičke osobe tj. privatni iznajmljivači.

Program dodjele bespovratnih potpora sastavljen je od tri mjere:
A - Povećanje standarda, kvalitete i dodatne ponude, diversifikacija poslovanja i održivi razvoj, korištenje novih tehnologija i poboljšanje socijalne uključenosti;
B - Razvoj posebnih oblika turizma;
C - Internacionalizacija i međunarodna prepoznatljivost.
Javni je poziv otvoren do 30. ožujka 2015. godine, a više informacija o natječaju „Konkurentnost turističkog gospodarstva“ pronađite na stranicama Ministarstva turizma http://www.mint.hr/default.aspx?id=7936


Saturday, February 21, 2015

Program Poduzetnički impuls 2015., najjači od 2012.


Vlada Republike Hrvatske je u četvrtak, 19. veljače, usvojila Program poticanja poduzetništva i obrta – Poduzetnički impuls 2015. vrijedan 4,37 milijardi kuna. Ovogodišnji program namijenjen razvoju i povećanju konkurentnosti hrvatskih malih i srednjih poduzetnika financijski je najizdašniji do sada, a provodi se od 2012.   

Poduzetnički impuls 2015. u najvećoj će se mjeri, s ukupno 88 posto financirati sredstvima iz proračuna Europske unije, dok će ostatak sredstava biti raspoloživ iz državnog proračuna.
Ministar Maras je pojasnio je da se njime potiče MSP poduzetništvo i obrt kroz dodjelu bespovratnih sredstava Europske unije, kao i lakši pristup financiranju, odnosno jednostavnije i jeftinije kreditiranje te jamstva koja poduzetnicima omogućavaju dobivanje kredita uz manje opterećenje hipotekama. Također,  u odnosu na prošlu godinu, kada mu je vrijednost iznosila 1,2 milijarde kuna, ovogodišnji "Poduzetnički impuls" financijski je 'teži' tri i pol puta zahvaljujući sredstvima EU-a, kaže Maras.

Program se provodi u tri osnovna programa – 
"Mikro i malo poduzetništvo i obrt", "Sredstva iz fondova EU" te "Lakši pristup financiranju". Za mikro i malo poduzetništvo i obrt, istraživanje i razvoj i poduzetničko okruženje poduzetnicima će na raspolaganju biti gotovo 119 milijuna kuna. Drugo programsko područje temelji se na Operativnom programu konkurentnost i kohezija 2014.-2020., s planiranih 3,89 milijardi kuna. 
U treće programsko područje “Lakši pristup financiranju” Ministarstvo obrta i poduzetništva planira uložiti 369,7 milijuna kuna. Najniža potpora poduzetnicima unutar programa je 10 tisuća kuna, a najveća 15 milijuna kuna. Očekuje se  da će unutar programa biti podijeljeno 1.300 potpora, a prvi natječaji bit će objavljeni u ožujku.

Kompletan program u pdf formatu preuzmite na linku Poduzetnički impuls 2015. (.pdf)
Poduzetnički impuls namijenjen je povećanju konkurentnosti sektora, povećanju poslovnih aktivnosti istraživanja i razvoja, povećanju investicija, komercijalizaciji inovacija, razvoju malih i srednjih poduzeća temeljenih na znanju te povećanju poduzetničkih znanja kao i prijenosu znanja.

Ministarstvo poduzetništva i obrta pripremilo je niz informativnih radionica za poduzetnike zainteresirane za sredstva iz "Poduzetničkog impulsa". Radionice će se održati u 24 grada, počevši od Zagreba, 23. veljače, do Nove Gradiške, 13. ožujka. Informativne  radionice  za poduzetnike koje kreću od ponedjeljka se već popunjavaju, a njihov raspored možete pronaći na linku MINPO-a OVDJE.


Friday, February 6, 2015

Moj EU projekt vaučer – HGK

Hrvatska gospodarska komora izdvaja za gospodarstvenike milijun kuna izravne financijske potpore za izradu prijavnih dokumenata za EU projekte.
Nova  usluga "Moj EU projekt vaučer"  u prvoj svojoj etapi namijenjena je sufinanciranju pripreme dokumentacije za projekte s područja poljoprivrede i ruralnog razvoja. 
Rok za podnošenje prijava počinje teći od  30. siječnja i traje do 27. veljače 2015., odnosno do iskorištenja sredstava.  Ukupna vrijednost ovog natječaja je 350.000 kuna, a vrijednost vaučera po tvrtki iznosi 10.000 kuna. 
Sa spomenutim vaučerom poduzetnici mogu plaćati konzultante koji su članovi Zajednice poslovnih savjetnika pri HGK i koji imaju realiziran najmanje jedan projekt za svoga klijenta.
Tvrtka koja stoji iza portala www.eu-znalica.com,  imena Infopuls d.o.o. je članica Zajednice poslovnih savjetnika HGK, pa zainteresirane prijavitelje pozivamo  i ovim putem da financiraju dio usluga u pripremi projekata za prijavu za EU natječaje na ovaj način, obratite nam se s povjerenjem, naši kontakti na linku:http://www.eu-znalica.com/Kontakt!
Detaljnije o natječaju:
NATJEČAJ 
za dodjelu vaučera za izradu prijavne dokumentacije za projekte sufinancirane iz fondova Europske unije 
I. PREDMET NATJEČAJA
Predmet ovog natječaja je dodjela vaučera u vrijednosti 10.000,00 kuna za izradu prijavne dokumentacije za projekte sufinancirane iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.
Ukupan iznos predviđenih sredstava Hrvatske gospodarske komore (u daljnjem tekstu HGK) za ovaj natječaj je 350.000,00 kuna.
Sredstva namijenjena provedbi ovog natječaja osigurana su u proračunu HGK za 2015. godinu.
II. PRIJAVITELJI NA NATJEČAJ
Pravo sudjelovanja na ovom natječaju imaju članice HGK, registrirane u Republici Hrvatskoj, koje zadovoljavaju kriterije prihvatljivosti propisane pravilnicima o provedbi mjera ruralnog razvoja.
Dodatni kriteriji koje prijavitelji na ovaj natječaj trebaju ispuniti su sljedeći:
-       prijavitelj ima najmanje jednog zaposlenika u godini koja prethodi prijavi, na temelju broja godišnjih jedinica rada;
-       prijavitelj nije u poteškoćama[1];
-       prijavitelj nije u postupku stečaja[2] ili postupku likvidacije;
-       prijavitelj nije u postupku predstečajne nagodbe[3];
-       prijavitelj ima ispunjene obveze vezane uz plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u skladu sa zakonskim odredbama;
-       prijavitelj ima podmirene sve obveze prema svojim zaposlenicima;
-       prijavitelj ima podmirene obveze prema HGK.
III. NAMJENA VAUČERA
Vaučerima iz ovog natječaja financirat će se izrada prijavne dokumentacije za projekte sufinancirane iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (eng. kratica EAFRD).
Vaučer se može iskoristiti isključivo za izradu poslovnog plana/investicijske studije, pripremu prijavne i prikupljanje popratne dokumentacije propisane pravilnicima i natječajima raspisanima za dodjelu sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj od strane Ministarstva poljoprivrede, odnosno Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Pružatelj prihvatljivih usluga može biti isključivo član HGK koji je po NKD-u registriran za savjetovanje u svezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem (NKD 70.22) te koji u Bazi EU projekata poslovnih savjetnika pri HGK (http://www.hgk.hr/moj-eu-projekt?category=326)  te ima evidentiran najmanje jedan ugovoren projekt.
IV. PRIJAVNI OBRAZAC
Prijavni obrazac sastavni je dio ovog natječaja.
Prijavni obrazac nalazi se na web stranici HGK, link www.hgk.hr.
Prijavni obrazac se popunjava u elektroničkom obliku, a u slučaju da se popunjava ručno mora biti ispunjen pregledno i čitljivo jer se u protivnom neće razmatrati.
V. POSTUPAK PRIJAVE NA NATJEČAJ
Prijava na ovaj natječaj obavlja se dostavom u potpunosti ispunjenog, potpisanog i pečatom ovjerenog prijavnog obrasca, elektronskim putem na e-mail adresu eu@hgk.hr.
Prijave se obrađuju prema redoslijedu zaprimanja, pri čemu se u obzir uzima dan, sat i minuta zaprimanja prijave na adresu iz prethodnog stavka.
Sukladno vremenu zaprimanja prijavnog obrasca, a nakon utvrđivanja prihvatljivosti prijavitelja, HGK kreira listu potencijalnih korisnika vaučera. Prvih 35 prihvatljivih prijavitelja dobit će Obavijest o prihvaćanju prijave za dodjelu vaučera te će biti uvršteni na listu.
Prijavitelji od rednog broja 36. do 42. bit će stavljeni na rezervnu listu, o čemu će biti informirani putem Obavijesti o uvjetnom prihvaćanju prijave za dodjelu vaučera.
Prijavitelji s rezervne liste mogu se plasirati na listu potencijalnih korisnika vaučera, ukoliko se na njoj iz bilo kojeg razloga oslobodi mjesto.
Prijaviteljima koji nisu udovoljili kriterijima ovog natječaja, kao i prijaviteljima koji su se prijavili nakon zaključivanja lista, dostavit će se Obavijest o odbijanju prijave s pripadajućim obrazloženjem.
HGK će izdati sve obavijesti u roku od 10 radnih dana od dana zatvaranja natječaja.
Prijavitelj se tijekom jednog natječaja može prijaviti za dodjelu samo jednog vaučera.
VI. ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVA
Rok za podnošenje prijava počinje teći od 30. siječnja i traje do 27. veljače 2015., odnosno do iskorištenja sredstava.
Prijave pristigle nakon naznačenog roka neće se razmatrati.
VII. DODJELA VAUČERA
Vaučeri se dodjeljuju nakon dodatne ocjene prihvatljivosti prijavitelja i njegovog projekta, koja će se obavljati isključivo nad prijaviteljima kojima je izdana Obavijest o prihvaćanju prijave za dodjelu vaučera.
Dodatnu ocjenu prihvatljivosti iz prethodnog stavka obavit će djelatnici HGK temeljem kontrolnih lista izrađenih od strane HGK, a prema kriterijima propisanim pravilnicima i natječajima.
Svi prijavitelji bit će pisanim putem obaviješteni o dokumentima koje je potrebno pripremiti, kao i o vremenu, mjestu i načinu obavljanja dodatne ocjene prihvatljivosti.
Ukoliko se tijekom dodatne ocjene utvrdi da prijavitelji i njihovi projekti udovoljavaju kriterijima pravilnika i natječaja, HGK će u roku od 10 radnih dana od provedbe dodatne ocjene dodijeliti vaučer.
Ukoliko se tijekom dodatne ocjene utvrdi da prijavitelji i njihovi projekti ne udovoljavaju kriterijima pravilnika i natječaja, zbog razloga koji su strukturne prirode i koji onemogućavaju prijavu na natječaj tijekom 2015. godine, bit će im izdana Obavijest o odbijanju prijave u roku od 10 radnih dana od provedbe dodatne ocjene.
U slučaju odbijanja zahtjeva, HGK nije dužna davati dodatna obrazloženja prijavitelju te nije dužna odobriti niti jednu prijavu ukoliko svi kriteriji propisani pravilnikom nisu ispunjeni.
VIII. ISPLATA VAUČERA
Isplata vaučera obavit će se po prijavi poduzetničkog projekta na natječaj raspisan od strane nadležnog tijela, a temeljem zahtjeva za isplatu vaučera, koji se preporučenom poštom podnosi na sljedeću adresu:
Hrvatska gospodarska komora
Sektor za međunarodne poslove
Rooseveltov trg 2
10000 Zagreb
S naznakom: „Moj EU projekt vaučer-ne otvarati“
Zahtjev treba sadržavati sljedeće dokumente:
Obrazac zahtjeva za isplatu, potpisan i ovjeren od strane nositelja vaučera
Račun pružatelja prihvatljivih usluga za obavljenu uslugu za predmetni projekt, s jasno specificiranim prihvatljivim troškovima
Potvrda o prijavi projekta od nadležnog tijela (izvod iz AGRONET-a, fotokopija dostavnice ili povratnice)
Original vaučera
Isplata vaučera vrši se u roku od 10 radnih dana od dana dostave kompletne dokumentacije.
Ukoliko je cijena prihvatljivih troškova manja od 10.000 kuna, HGK će korisniku isplatiti iznos ne veći od onog iskazanog na računu.
Zahtjevi za isplatu vaučera moraju se dostaviti u HGK najkasnije do 10. prosinca 2015. godine.
Vaučeri se mogu naplatiti najkasnije do 31. prosinca 2015. godine.
IX. OSTALE ODREDBE
Dodjelom vaučera prijavitelju HGK ne prejudicira bilo kakve buduće odluke donesene od strane nadležnog tijela državne uprave.
Prijavitelji kojima je izdan vaučer neće od Agencije za plaćanja zahtijevati povrat istih troškova, ili će zahtjev za povrat troškova umanjiti za iznos dodijeljen vaučerom.

Tuesday, January 27, 2015

Što je ukratko KOHEZIJSKA POLITIKA & EUROPA2020


Nova tj. reformirana  KOHEZIJSKA POLITIKA (pokrenuta 2010. g.) ključna je za provedbu strategije Europa 2020, a reforme su provedene da bi se zajamčilo pametno ulaganje sredstava iz njih. U možda najvećoj reformi tih fondova (ESI FONDOVA) pravila jamče da će se novac usmjeravati u prioritetna ulaganja u skladu s jasnom strategijom koja je dogovorena između zemalja članica i Europske komisije.

Prioriteti strategije Europa 2020.g. su pametan, održiv i uključiv (inkluzivan) rast ,što znači da će se u narednim godinama glavnina sredstava iz javnog proračuna EU ulagati u obrazovanje, istraživanje, inovacije (pametan rast), ekonomiju s niskom emisijom co2(održiv rast) , stvaranje radnih mjesta , smanjivanje siromaštva (uključiv rast).

Koliko će sredstava biti uloženo na razini EU?

Kohezijska politika će u razdoblju od 2014. do 2020. uložiti 351 milijardi eura u gradove i regije Europske unije:
• otprilike 63,4 milijardi eura (iz Kohezijskog fonda) bit će uloženo u prioritetne transeuropske pro-
metne veze i ključne infrastrukturne projekte zaštite okoliša;
• najmanje 26,7 milijarde eura financirat će ulaganja u gospodarstvo s niskim udjelom ugljika;
• najmanje 80,3 milijardi eura bit će dodijeljeno za ulaganja u sklopu Europskog socijalnog fonda.


Dakle kroz strategiju Europa 2020, koja se definira kao strategija za pametan, održiv i uključiv rast, izdvojena su tri prioriteta. Pametan bi se rast trebao ostvariti razvojem ekonomije utemeljene na znanju i inovacijama, a održiv rast temeljio bi se na promicanju ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, odnosno koja je zelenija i konkurentnija. Uključiv rast podrazumijeva podržavanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi društvenu i teritorijalnu povezanost. 


Slikovni prikaz pogledajte na infografici, a u prilogu preuzmite Strategiju Europa 2020.



Friday, January 9, 2015

Najveći izazov ženama poduzetnicama i dalje je financiranje: olakšajmo ženama da pokrenu i unaprijede vlastiti posao

Prvo dobre vijesti: 25% trgovačkih društava u većinskom je vlasništvu žena, dok su žene vlasnice 33% obrta, nije loše s obzirom je 2008. godine bilo tek 18% žena poduzetnica. Ukupno u Hrvatskoj “vlada” 50.000 poduzetnica, a trend je pozitivan, te se sve viša žena odlučuje na otvaranje vlastitog businessa.

Osim toga, podaci Europske unije pokazuju da se žene samozapošljavaju tri puta češće nego muškarci. Od 100 nezaposlenih pet je muškaraca i 15 žena koje će pokrenuti postao. O tome treba voditi računa jer bi poticanje samozapošljavanja žena u Hrvatskoj moglo dovesti do 20.000 novih radnih mjesta.

Međutim, žensko je poduzetništvo još uvijek opterećeno različitim preprekama, što onima koje muče i njihove muške kolege (nelikvidnost, težak pristup financijama, složen regulatorni okvir, siva ekonomija, općenito urušavanje gospodarstva), što onima specifičnim, povezanim općenito s karakteristikama ženskoga poduzetništva (nedovoljna podrška društva u organizaciji obiteljskog života, tradicionalna shvaćanja o ulozi žena, otežan pristup znanjima i vještinama).

Koje su mogućnosti otvorene za žene poduzetnice trenutno u Hrvatskoj, saznajte na susretu kojeg organizira Info Puls u srijedu, 21. siječnja 2014. Budući je broj mjesta ograničen prijavite se što prije.

Važno je znati da su žene emotivno izdržljivije i otpornije na frustracije kakve donosi suvremeno radno okružje. Posjeduju veću samokontrolu, nisu brzoplete i iskazuju veću stabilnost u stavovima. Žene vide problem dublje i logičnije s više analitike, te su u skladu s time njihove odluke sporije ali racionalnije i kvalitetnije. Nije naodmet podsjetiti da žene poduzetnice kreću u manje financijske poduhvate, manje riskiraju, ali su radna mjesta koja otvaraju žene poduzetnice trajnija i stabilnija. Karakteristično je da je u tvrtkama gdje su žene vlasnice bilo manje otpuštanja i da su djelatnici aktivnije uključeni u operativno rješavanje problema.

Ženama ne nedostaje hrabrosti i obrazovanja, ali žene su opreznije. Biti poduzetnica ne znači raditi osam sati na dan. To znači cjelodnevni angažman i zato je ženama potrebna velika podrška obitelji.
Poduzetnice posebno ističu potrebu jačeg umrežavanja žena na svim razinama te međusobnu razmjenu informacija i znanja. Naglašavaju kako poduzetnički pothvati žena zaslužuju potpore državnih, regionalnih i lokalnih vlasti, međunarodnih organizacija i projekata, te ih je potrebno posebno izdvojiti, pomagati im i mjeriti njihove učinke.


Ne zaboravimo i da Europska Unija prepoznaje veliki potencijal u ženama poduzetnicama. U priopćenju Europske komisije za Europski parlament, Vijeće, Europski gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija ''Akcijski plan za poduzetništvo 2020'', žene poduzetnice se posebno tretiraju te se kaže da ''žene (...) predstavljaju veliki poduzetnički potencijal u Europi. Kod uspostavljanja i pokretanja tvrtke, žene se suočavaju s više poteškoća od muškaraca, uglavnom u pristupu financijama, obuci, umrežavanju, i usklađivanju radnih i obiteljskih obveza. Potencijalne žene poduzetnice bi trebale biti svjesne programa poslovne podrške te raznih mogućnosti financiranja.'.'